Šećer se često smatra malignim zbog mnogih hroničnih zdravstvenih problema koje izaziva, naročito bolesti srca. Ne samo da konzumiranje previše šećera može da spreči vaš cilj da izgubite kilograme, već može i da izbaci iz ishrane hranu koja je bogata hranljivim materijama.   Uprkos upozorenjima, mnogi ljudi i dalje preteruju sa šećerom. Prosečna dnevna potrošnja šećera u SAD-u iznosi 73 grama, odnosno 17,4 kašike, što se u toku poslednjih godina malo smanjilo, ali je i dalje znatno iznad optimalnih nivoa. U ovom slučaju sledimo smernice Američkog udruženja za dijabetes i Američkog udruženja za srce, gde dnevna doza šećera ne prelazi 24 grama (6 supenih kašika) za žene i 36 grama (9 supenih kašika) za muškarce. Korisno je naučiti šta tačno šećer radi u organizmu – od prvog zalogaja – kako bismo stvorili zdravije navike i ispunili svoje nutritivne ciljeve.

Kako telo razgrađuje šećer

Kada jedete kolače, sladoled, bombone ili bilo koje druge poslastice, vaše telo razgrađuje dodati šećer koji navedene namirnice sadrže u glukozu i fruktozu. Glukoza se u organizmu tretira drugačije nego fruktoza. Glukoza je jednostavan šećer ili monosaharid i sastavni je deo ugljenih hidrata, preferirani izvor energije u telu. Glukoza se apsorbuje direktno u krvotok kako bi se iskoristila kao energija. S druge strane, fruktoza (često zvana voćni šećer) prerađuje se u jetri, gde mora da se pretvori u glukozu da bi mogla da se koristi kao energija. To obično nije problem ako jedete voće, na primer, jer vlakna i hranjive materije pomažu da se uspori apsorpcija i održi stabilni nivo šećera u krvi. Međutim, fruktoza se često nalazi u prerađenoj hrani i kada se jede u velikoj količini, jetra je pretvara u masnoću. Ovo može da ima negativne efekte na nivo triglicerida (vrsta masti u krvi) i izazove srčane bolesti.

 

Zasto vaše telo traži još šećera

Zahvaljujući porastu šećera u krvi i njegovom kasnijem padu, vrlo je verovatno da će vam biti potrebno još malo slatkiša iz kancelarijske činije da biste se ponovo osećali dobro. Proces se često prevodi u pad raspoloženja i nivoa energije, zavisno od osobe i količine konzumiranog šećera. Šećer se često smatra zavisnošću, jer se mozak prilagođava dopaminu (supstance koje čine da se osećamo dobro) koji se oslobađa svaki put kada konzumirate šećer. To znači da će vam trebati više šećera da biste postigli taj isti nivo šećera. Često se potreba za šećerom prenese i na naredne dane.

Dugoročni zdravstveni problemi   

Skloni smo da se fokusiramo na to kako prekomerno konzumiranje prerađene hrane koja sadrži višak šećera može da dovede do povećane telesne težine ili otežanog gubitak kilograma, ali štetni efekti su još veći. Višak šećera dovodi do povećanog rada gušterače (što može dovesti do dijabetesa) i utiče na zadebljanje srčanih arterija (povećavajući rizik od srčanih bolesti). Takođe podiže krvni pritisak i snižava „dobar“ HDL holesterol. Istraživanje pokazuje da previše šećera može da izmeni hemiju vašeg mozga i rezultira povećanim rizikom od depresije.  

 

 

  • Važno je imati na umu da nisu svi šećeri isti. Šećer je prirodna komponenta hrane poput voća, povrća, mlečnih proizvoda i žitarica. Kada jedete ovu hranu, dobijate i obilje hranljivih materija poput vitamina, minerala, proteina, masti i vode koja hidrira. Dobijate i vlakna, koja pomažu usporavanju varenja i ublažavaju oslobađanje šećera u krvotok.